Broj stanovnika Republike Srpske koji kupuju ili prodaju putem interneta, u odnosu na zemlje Evropske unije, još uvijek je veoma mali, a glavni razlog je nepovjerenje u bezbjednost elektronskih transakcija. Iako još nema preciznih podataka o broju onih koji za kupovinu ili prodaju koriste internet, zna se da je broj takvih ljudi u RS zanemariv. AIDRS podstiče građane na ovaj vid kupoprodaje, jer su dosadašnji statistički pokazatelji u vezi sa za e-trgovinom u EU u konstantnom porastu. Bezbjednosni mehanizmi su godinama usavršavani, da bi se kupcima i prodavcima omogućila nesmetana i bezbjedna transakcija. Naravno, od krucijalnog je značaja da se građani informišu o samom konceptu elektronske trgovine i interneta kao globalnog virtuelnog tržišta. Svima koji se opredjeljuju za kupovinu putem interneta preporučuje se da se prvo upoznaju sa zakonskim propisima u ovoj oblasti.
Broj stanovnika Republike Srpske koji kupuju ili prodaju putem interneta, u odnosu na zemlje Evropske unije, još uvijek je veoma mali, a glavni razlog je nepovjerenje u bezbjednost elektronskih transakcija.
Rekli su to "Glasu Srpske" u Agenciji za informaciono društvo RS (AIDRS). Iako još nema preciznih podataka o broju onih koji za kupovinu ili prodaju koriste internet, zna se da je broj takvih ljudi u RS zanemariv.
Direktor Agencije Srđan Rajčević istakao je da AIDRS podstiče građane na ovaj vid kupoprodaje, jer su dosadašnji statistički pokazatelji u vezi sa za e-trgovinom u EU u konstantnom porastu.
- Bezbjednosni mehanizmi su godinama usavršavani, da bi se kupcima i prodavcima omogućila nesmetana i bezbjedna transakcija. Naravno, od krucijalnog je značaja da se građani informišu o samom konceptu elektronske trgovine i interneta kao globalnog virtuelnog tržišta - istakao je Rajčević. Dodaje da svima koji se opredjeljuju za kupovinu putem interneta preporučuje da se prvo upoznaju sa zakonskim propisima u ovoj oblasti.
- Prema zakonu, kupci, na primjer, imaju pravo na odštetu, ako im nešto što su naručili ne bude dostavljeno - istakao je Rajčević. Napominje da po pitanju informatičke pismenosti stanovnici Srpske ne zaostaju za zemljama regiona.
I u Udruženju potrošača "Plava sfera" istakli su da veoma mali procenat potrošača koristi mogućnost kupovine putem interneta.
Izvršni direktor Udruženja Daniel Malić je istakao da u BiH mogućnost kupovine putem interneta najviše koriste mlađi građani, od 20 do 35 godina.
- Kod nas još uvijek vlada mišljenje da dok ne vidite ili ne probate određenu robu, nećete je ni kupiti. To je, na neki način opravdan stav, ali postoji neka roba koju bi domaći kupac ipak kupio, ali zbog loše informatičke pismenosti ili straha obično se ne opredjeljuje za takav vid kupovine - rekao je Malić.
U posljednje tri godine broj kupljenih stvari putem interneta godišnje u svijetu poraste za 50 odsto. Poznato je da i neki trgovački lanci putem interneta nude robu i dostavljaju je u domove svojih kupaca, koji tako izbjegavaju čekanje u redovima i gužve. Putem interneta mogu se bukirati i putovanja, a najviše se kupuju parfemi i odjeća.
Kada je riječ o susjedima, putem interneta kupuje 30.000 Hrvata, dok 200.000 ljudi kupuje putem servisa za grupni šoping. U Srbiji je prošle godine više od 264.000 ljudi kupovalo ili poručivalo robu i usluge putem interneta.
Brošura
Srđan Rajčević naglašava da Agencija sprema brošuru koja će biti distribuisana i putem štampanih i elektronskih medija, a u kojoj će se sumirati najvažnije karakteristike elektronske trgovine i pokazati na koji način stanovnici mogu da koriste prednosti koje ovaj način kupoprodaje pruža.
- Agencija upravo sumira rezultate koji su nam pristigli sa terena na uzorku od 2.000 ispitanika, a koji će tačno pokazati koliko građani kupuju putem interneta - istakao je Rajčević.